O Ajvatovici iz knjige:''Bošnjačka tradicijska kultura''
Edhem Mulabdić - ''Ajvatovica''
Narodna uzdanica: Kalendar za godinu 1939. VII, 1938. str.150-156
Ajvatovica je tradicionalno dovište Bošnjaka u drevnom gradu Pruscu kod Donjeg Vakufa.Ajvatovica nije samo vjerska manifesta¬cija, ona ima sva obilježja okupljališta bošnjačkog naroda na kojem on krijepi svoju snagu i obnavlja svoj zavjet posvećenposti svojoj do¬movini Bosni i Hercegovini. Edhem Mulabdić o Ajvatiovici kaže:
"Rijetko kada da se gdjegod u našim prilikama onako lijepo, skromno, a i dostojanstveno manifestuje islamska svijest i osjećaj pobožnosti kao što se to dogada na Ajvatovici svake godine sedmog ponedjeljka po Jurjevu, što obično pada oko 20. juna ili dan-dva ra¬nije ili kasnije. Toga dana dode mnogo našega svijeta iz bliže okoline, a i iz udaljenih krajeva na dovu, koja se tada čini u pećini više sela Prusca, koji je 2 sata udaljen od Donjeg Vakufa. Pećina se nalazi je¬dan sat hoda od Prusca naviše u planini. Po narodnoj tradiciji pećina se je raspukla i tuda voda protekla nakon hodočašća i molitve jednog pobožnog čovjeka po imenu Ajvaz Dede, koji je tu iz Prusa izlazio i dovu činio sedam ponedjeljaka po Jurjevu, ili po drugoj verziji četrdeset dana, da mu Bog dade, da se pećina raspukne i tuda voda poteče, koja je zbog te pećine tekla na drugu stranu, a ne na stranu Prusca, gdje je bila velika oskudica vode.
Uoči sedmog ponedjeljka, kako se u narodu priča, vidio je Aj¬vaz Dede na snu, kako se dva ovna sudarše irastupiše, a kad on sutri dan dode pred pećinu, a ona se raspukla i kroz nju voda teče. Taj dogadaj je bio blagodat za Prusac, koje je mjesto onda bilo grad i kadiluk. Tu je vodu Ajvaz de de doveo drvenim ču nk ovima u Prusac, a u novije doba razvedena je ta voda modernim vodovodom po cijelom mjestu.
Od to doba kroz više od 400 godina muslimani tih krajeva slave uspomenu toga dogadaja i uspomenu Ajvaz dede. Na hiljade konja¬nika i pješaka kreće se već uoči toga dana, sedmog ponedjeljka po Jurjevu iz Donjeg Vakufa prema Pruscu i dalje do same pećine, tu se konači, asutri dan grne još veća množina svijeta uz planinu, skupovi - povorke pojedinih sela sa svojim bajracima i s djecom, koja uče ilahije pred povorkama.
Za Ajvaz Dedu se priča u narodu, da je bio vrlo pobožan, da je vazda dobro činio, nikad se nije ražljutio i nije se od njega čula ružna riječ. Imao je svoju tekiju, gdje je ibadet činio i držao mladeži preda¬vanja. Umro je u Pruscu prije dolaska Hasana Kjafije, jednog našeg učena čovjeka, koji se tu rodio 1547, i živio do 1616. godine.
Uspomena ovih dvaju dobrih muslimana, Ajvaz dede i Hasana Kjafije, očuvana je u ovim krajevima sve do dana današnjeg i još je i sada ta uspomena tako jaka, što je nažalost rijetkost u našim prili¬kama, njihovi se mezari i turbeta posjećuju i o njima se govori kao da su nedavno umrli. Kad se u ovom kraju boravi, u duši se osjeća velik i blagotvoran utjecaj tih dvaju Božijih ugodnika.
I samo mjesto Prusac samo po sebi čisto je, lijepo i pitomo, a hiljade naroda prođe za jedan dan uz domaći svijet, koji je tom prilikom uzdignut, i sve to proteče tako mirno, bez igdje išta nepodesna i nepovoljna. I poznato i nepoznato susreće se tog dana međusobno srdačno i prijateljski, a mješćani pa čak i Donjevakufljani otvore toga dana gostoljubivo svoje domove i dočekuju mnogobrojne musafire.''
Uspomena ovih dvaju dobrih muslimana, Ajvaz dede i Hasana Kjafije, očuvana je u ovim krajevima sve do dana današnjeg i još je i sada ta uspomena tako jaka, što je nažalost rijetkost u našim prili¬kama, njihovi se mezari i turbeta posjećuju i o njima se govori kao da su nedavno umrli. Kad se u ovom kraju boravi, u duši se osjeća velik i blagotvoran utjecaj tih dvaju Božijih ugodnika.
I samo mjesto Prusac samo po sebi čisto je, lijepo i pitomo, a hiljade naroda prođe za jedan dan uz domaći svijet, koji je tom prilikom uzdignut, i sve to proteče tako mirno, bez igdje išta nepodesna i nepovoljna. I poznato i nepoznato susreće se tog dana međusobno srdačno i prijateljski, a mješćani pa čak i Donjevakufljani otvore toga dana gostoljubivo svoje domove i dočekuju mnogobrojne musafire.''[1]
[1] Mulabdić Edhem. ''Ajvatovica'' Narodna uzdanica: Kalendar za godinu 1939. VII, 1938:150-156
Login | Registracija
Forum
| Re:Dobrodošli na naš forum KARATISTA 31.7.2009 16:40 |
| Re:Prijedlog loga Ajvatovice za 500. obilježavanje KARATISTA 31.7.2009 16:34 |
| Prijedlog loga Ajvatovice za 500. obilježavanje senoworks 13.7.2009 16:04 |
| Dobrodošli na naš forum Kunena 5.7.2009 23:33 |






